Detalji usluge
Opis procedure i tok lečenja
Sleep apnea je čest poremećaj disanja tokom sna, gde dolazi do pojave jedne ili više pauza u disanju koje traju duže od 10 sekundi. Najčešći razlog za prekid disanja je zatvaranje gornjih disajnih puteva tokom sna (opstruktivna sleep apnea), dok znatno manji broj pacijenata prestaje da diše zbog izostanka impulsa iz centralnog nervnog sistema (centralna apnea).
Pacijenti koji pate od sleep apnee su najčešće gojazne osobe koje hrču, često se bude noću, kašlju i nemirno spavaju. Mada hrkanje samo po sebi ne znači i postojanje ovog poremećaja, ipak je alarm za odlazak kod lekara.
Važna napomena: Zabrinjavajuće je da 5% opšte populacije ima ovaj problem koji je često nedijagnostikovan. Kod pacijenata koji se bore sa arterijskom hipertenzijom, a čija terapija slabo deluje, pojava sleep apnee je u neverovatnih 50%. Rano otkrivanje faktora rizika je posebno bitno kod profesionalnih vozača zbog svakodnevnih zadataka.
Najčešći simptomi i faktori rizika
Simptomi:
- Hrkanje
- Dnevna pospanost ili umor
- Nemir tokom sna, česta noćna buđenja
- Buđenja sa osećajem nedostatka daha
- Suva usta ili bol u grlu nakon buđenja
- Kognitivno oštećenje (koncentracija, zaboravnost)
- Poremećaji raspoloženja (depresija, anksioznost)
- Noćno znojenje i često mokrenje
- Seksualna disfunkcija i glavobolje
Faktori rizika:
- Gojaznost i obim vrata > 43 cm
- Pridružene srčane bolesti
- Druge bolesti (HOBP, dijabetes tip 2, šlog...)
- Upotreba antidepresiva i pilula za spavanje
- Upotreba alkohola i pušenje
- Pretežno spavanje na leđima
- Kraniofacijalne abnormalosti
- Prethodne hirurški tretirane traume
Kako se dijagnostikuje i leči?
U poliklinici Joković sleep apnea se dijagnostikuje poligrafijom u kućnim uslovima pomoću posebnog uređaja. Uređaj omogućava dobijanje preciznih rezultata za određivanje AHI indeksa i dalje tretiranje.
Lečenje: Kod blažih slučajeva dovoljna je redukcija telesne mase i apstinencija od alkohola i duvana. Ukoliko te mere ne dovedu do poboljšanja ili je bolest težeg stepena, mora se primeniti neinvazivna ventilacija (NIV) u CPAP modu tokom noći. Ovaj aparat dostavlja vazduh pod pozitivnim pritiskom i drži disajne puteve otvorenim.
Pulmologija u poliklinici Joković
Pored sleep apnee, dijagnostikujemo i lečimo: bronhijalnu astmu, HOBP, intersticijske i zapaljenske bolesti pluća, kao i tumore pluća.
Dijagnostičke metode: Spirometrija (sa bronhodilatacijskim testom), kožne probe na alergene, pulsna oksimetrija, bronhoskopija, poligrafija.
Naš tim lekara:
- Prof. dr Zorica Lazić (internista – pulmolog)
- Doc. dr Vojislav Ćupurdija (internista – pulmolog)
- Dr Nikola Arskovski (internista – bronholog)
Sleep apnea kviz: procenite svoj rizik
Odgovorite sa "Da" ili "Ne" na sledeća pitanja (svako "Da" je 1 poen):
1. Jeste li muškog pola?
2. Jeste li stariji od 50 godina?
3. Da li je Vaš indeks telesne mase (BMI)* veći od 35 kg/m²?
4. Da li je obim Vašeg vrata veći od 40 cm?
5. Da li glasno hrčete (da se čuje kroz zatvorena vrata)?
6. Da li se često osećate umorno, iscrpljeno ili pospano tokom dana?
7. Da li je neko primetio da imate pauze u disanju tokom spavanja?
8. Da li imate ili se lečite od povišenog krvnog pritiska?
*BMI = Podelite svoju težinu u kg sa svojom visinom u metrima, a onda ponovo podelite rezultat sa svojom visinom.
Šta vaš rezultat znači?
0-2 poena: Nizak rizik od apneje
3-4 poena: Srednji rizik od apneje
5-8 poena: Visok rizik od apneje
Savet: Ako ste u srednjem ili visokom riziku, ili imate jutarnje glavobolje, probleme sa memorijom, razdražljivost, suva usta pri buđenju ili česte odlaske u toalet tokom noći – savetuje se zakazivanje pregleda kod Vašeg lekara.